Što Europa može naučiti o protuzračnoj obrani od Ukrajine?

Svaki presretač Patriot ispaljen s američkih obrambenih položaja stacioniranih blizu prve crte iranskog rata košta 3,7 milijuna eura. Iranski dron Shahed koji uništi košta najviše desetke tisuća eura.

Negdje u toj praznini leže neke od najvažnijih lekcija koje Europa treba usvojiti dok planira svoju buduću obrambenu potrošnju, piše Euronews.

Prema Bruegelu, obrambena računica se temeljno promijenila. Precizni dronovi i projektili, koji su nekad imali visoku cijenu i bili ograničeni na nekolicinu vojnih snaga, sada su dovoljno jeftini za raspoređivanje.

"Posljednja dva desetljeća kulminirala su strateškim okruženjem u kojem su dronovi i projektili koje je lansirao Iran... koštali znatno manje od zračne i raketne obrane koju su rasporedile te zemlje", tvrdi viši suradnik Bruegela Guntram Wolff i njegov koautor Alexandr Burilkov.

Iranski dronovi i rakete pronalaze svoje ciljeve s jednako razornim učinkom, unatoč tome što zaljevske države spaljuju stotine presretača Patriot kako bi ih oborile, a zalihe se smanjuju brže nego što se mogu nadopuniti.

"U takvoj kontinuiranoj kampanji, proizvodni kapacitet je ključan. Računica za SAD i Izrael je sumorna", navode autori.

No, piše Euronews, za razliku od Izraela i SAD-a, najveći obrambeni rizik za Europu nije Iran, već Rusija, za koju Bruegelovi autori tvrde da predstavlja daleko ozbiljniju prijetnju nego što bi Teheran ikada mogao sa svojim rudimentarnim zračnim snagama i ograničenom modernom protuzračnom obranom.

"Rusija nema nijednu od tih slabosti. Ima značajne zračne snage i visoko sofisticiranu integriranu mrežu protuzračne i raketne obrane", tvrdi se u članku.

Bruegel upozorava da će se svaki sukob između Europe i Rusije "očekivati ​​da će se odvijati kao intenzivnija verzija sukoba na Bliskom istoku, s velikim plotunima ruskih dronova i raketa koji će zasićenjem i na kraju preplaviti europsku protuzračnu obranu".

Ukrajinski nacrt

Od koga bi Europa trebala učiti, ako ne od SAD-a i Izraela? Od Ukrajine.

Ukrajina je ovu stvarnost već proživjela. Ruski napadi na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu prisilili su Kijev na donošenje mučnih odluka o tome kada ispaliti dragocjene presretače, a kada pustiti rakete.

Zauzvrat, europske nacije koje opskrbljuju Ukrajinu sustavima protuzračne obrane osjetile su pritisak na vlastite zalihe. Lekcija iz Kijeva ista je ona koja se sada piše u Zaljevu, naime da je sama obrana gubitnička igra ako napadač može proizvoditi brže nego što branitelj može presresti.

Bruegelova analiza ukazuje na dva konkretna prioriteta na koje europski obrambeni planeri moraju djelovati.

Prvi je veliko ulaganje u jeftinu tehnologiju presretača. Ukrajinske tvrtke već su razvile jeftine dronove presretače koje sada traže zaljevske zemlje.

"Europa treba učiti od Ukrajine o isplativoj organizaciji protuzračne obrane. Mora ulagati u jeftine sposobnosti protudronova u velikim razmjerima koje bi smanjile ogromnu financijsku asimetriju između napada i obrane", navodi se u izvješću.

Nastavak oslanjanja na vrhunske presretače koji koštaju milijune po pucnju, a ispaljeni su na dronove vrijedne samo djelić toga, put je do financijske iscrpljenosti.

Ranije ovog mjeseca, britanska vlada sazvala je sastanak obrambenih tvrtki s veleposlanicima i obrambenim atašeima iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Bahreina, Katara, UAE, Iraka i Jordana. Sastanak je bio usmjeren na isporuku obrambene opreme i tehnologije za brzo suprotstavljanje iranskim napadima dronovima i raketama.

U 2025. godini, europski startupovi u obrambenoj tehnologiji prikupili su 1,65 milijardi eura, gotovo tri puta više od prethodnog godišnjeg rekorda, prema platformi za brojanje poslova Dealroom, s dodatnih 785 milijuna eura prikupljenih samo u prvim mjesecima 2026. godine.

Tvrtke, uključujući Frankenburg Technologies sa sjedištem u Estoniji i ukrajinsko-britanski startup Uforce, razvijaju jeftine presretače dronova i raketa.

Napasti tvornicu, ne samo dron?

Druga lekcija je politički teža, ali vjerojatno vojno važnija. Europa mora izgraditi ofenzivne sposobnosti za duboke udare. Prema Bruegelu, sama protuzračna obrana ne može dobiti iscrpljujući rat protiv protivnika s ruskom industrijskom bazom.

"Ruska obrambena industrijska baza može proizvesti mnogo više modernih dronova i projektila nego što ih čak i vrlo napredna ukrajinska protuzračna obrana može presresti", upozorava izvješće.

Ukrajinski dronovi i projektili dugog dometa domaće proizvodnje pogodili su rafinerije, skladišta oružja i proizvodne pogone duboko u Rusiji - u nekim slučajevima prekidajući višemjesečnu proizvodnju dronova i projektila u jednom napadu.

To narušava kapacitet napadača na samom izvoru, umjesto da se projektili jure nebom uz pogubne troškove.

Jeftino, obilno i brzo

Strateška logika koju Bruegel predlaže je potpuno preokretanje trenutne asimetrije.

Umjesto trošenja skupih presretača koji bi obarali jeftine dronove, Europa bi trebala gomilati velike količine pristupačnog streljiva za protuzračnu obranu, a istovremeno razvijati ofenzivne sposobnosti kako bi degradirala rusku proizvodnju.

"Umjesto kalkulusa troškova u kojem svaka ruska raketa treba barem dva presretača Patriot, presretanje treba obaviti uz nisku cijenu, dok se neprijateljske zalihe streljiva i obrambena industrija moraju ciljati", zaključuju Wolff i Burilkov.